Jeftini trikovi: Evo kako nas trgovci mame da kod njih kupujemo više
Podstaknuti statistikom da čak 32 miliona Amerikanaca svaki dan kupuje u velikim supermarketima, novinari "Biznis insajdera" su napravili video snimak u kom su obuhvatili najčešće trikove kojima se služe vlasnici velikih trgovinskih lanaca kako bi proces kupovine učinili što dužim, prijatnijim za kupce, a samim tim i isplativijim za njih same.
Iako iz raznih društava za zaštitu potrošača širom sveta već godinama apeluju na kupce da, ukoliko žele da uštede novac, ne podlegnu pritisku i odlaze u neplanirane kupovine, realnost je drugačija.
Svima nam se makar jednom u životu dogodio trenutak tužne samospoznaje na kasi kada iz korpe vadimo odabrane artikle i zapitamo se "Da li mi ovo stvarno treba?".
Pročitaj više …
Iako iz raznih društava za zaštitu potrošača širom sveta već godinama apeluju na kupce da, ukoliko žele da uštede novac, ne podlegnu pritisku i odlaze u neplanirane kupovine, realnost je drugačija.
Svima nam se makar jednom u životu dogodio trenutak tužne samospoznaje na kasi kada iz korpe vadimo odabrane artikle i zapitamo se "Da li mi ovo stvarno treba?".
Ono što je za EU otpad, mi proglašavamo mesom III kategorije
Domaća mesna industrija tokom 2014. godine iz inostranih klanica uvozi oko 35.000 tona najlošijih jestivih delova mesa najgoreg kvaliteta. Sve ono što je ušlo u Srbiju i tretira se kao „meso III kategorije”, u zemljama Evropske unije tretira se kao otpad.
U ovom trenutku, radi punog informisanja potrošača, kao i zbog zaštite potrošača i prava da tačno znaju šta jedu i da li jedu ono što je otpad, neobično je važno da raščistimo nekoliko činjenica, kada je reč o 35 hiljada tona uveženog mesa najgoreg kvaliteta.
Prvo, i po domaćim pravilnicima, u meso III kateogorije spadaju oni delovi mesa koji sadrže nešto više masti.
Pročitaj više …
U ovom trenutku, radi punog informisanja potrošača, kao i zbog zaštite potrošača i prava da tačno znaju šta jedu i da li jedu ono što je otpad, neobično je važno da raščistimo nekoliko činjenica, kada je reč o 35 hiljada tona uveženog mesa najgoreg kvaliteta.
Prvo, i po domaćim pravilnicima, u meso III kateogorije spadaju oni delovi mesa koji sadrže nešto više masti.
Još jedan uspeh Udruženja potrošača i Veterinarske inspekcije - zatvorena nelegalna klanica u Cerovcu
Samo je dva dana bilo potrebno Veterinarskoj inspekciji da utvrdi sve činjenice o nelegalnoj, privatnoj klanici u selu Cerovac kod Kragujevca, nakon što je nama stigla anonimna prijava.
6. januara, na našu adresu je stigla anonimna dojava, u kojoj je stajalo sam ovo:
Kragujevac, selo Cerovac, porodica Najdanović, svakodnevno se vrši klanje i obrada uginule stoke. Ostalo je na vama, dajte malo istraživačkog novinarstva, radnog angažovanja na terenu ili čega već. Raspitajte se malo u selu i okolini i potvrdiće vam potpuno istu priču. Zbog svoje bezbednosti ne mogu da ulazim u detalje.
Pročitaj više …
6. januara, na našu adresu je stigla anonimna dojava, u kojoj je stajalo sam ovo:
Kragujevac, selo Cerovac, porodica Najdanović, svakodnevno se vrši klanje i obrada uginule stoke. Ostalo je na vama, dajte malo istraživačkog novinarstva, radnog angažovanja na terenu ili čega već. Raspitajte se malo u selu i okolini i potvrdiće vam potpuno istu priču. Zbog svoje bezbednosti ne mogu da ulazim u detalje.
Dve godine suđenja za pravo na zamenu telefona [Slučaj Telekom i nepostojeća vlaga]
Kad nam se pre tačno dve godne javio potrošač da ne može da ostvari pravo na zamenu pokvarenog telefona, za koji je ovlašćeni Telekomov servis tvrdio da je oštećen od vlage i odbio reklamaciju, niko nije sanjao da će zbog ovog slučaja biti vođen maratonski sudski spor, u kojem će Telekom na sve moguće načine pokušati da izbegne da uradi jednu prostu stvar – zameni kupcu pokvaren telefon. Konačno, odlukom Višeg suda, to je morao da uradi. Posle dve godine!
Kao najčešći razlog odbijanja zamene telefona, potrošači se žale da je to – vlaga, za koju su, navodno, sami krivi. Ne pomaže puno ni to što na telefonu nema tragova vlage niti bilo kakvih tragova tečnog oksida u trenutku kada je predat na reklamaciju.
Pročitaj više …
Kao najčešći razlog odbijanja zamene telefona, potrošači se žale da je to – vlaga, za koju su, navodno, sami krivi. Ne pomaže puno ni to što na telefonu nema tragova vlage niti bilo kakvih tragova tečnog oksida u trenutku kada je predat na reklamaciju.
KAKO NAS VARAJU Kišna obuća za suvo vreme
Cipele koje se u Srbiju uvezu kao vodootporne, u našoj državi se preobraze u obuću „samo za suvo vreme“.
Pročitaj više …
Provizija na plaćanje karticama 20 dinara?
Domaće potrošače već su ovih dana dosta preplašile najave poskupljenja, a kako se iza brda valja, kada krenu u pazar, moglo bi ih sačekati još po neko neprijatno iznenađenje. Nisu samo proizvođači i uvoznici ti koji obećavaju više cene. Nedavno su im se priključili i trgovci,tačnije, vlasnici mini-marketa, ali i većih. Među tom branšom, naime, priča se da će na svako plaćanje karticom uskoro trgovci odvajati proviziju od 20 dinara fiksno po računu. Da razjasnimo, od te provizije neće se ovajditi trgovci već će ona, ako do toga dođe, ići bankama, odnosno operaterima kartica.
Sada se na svako provlačenje kartice plaća provizija od dva do dva i po odsto i pada na teret trgovca koji je raspoređuje u maržu.
Pročitaj više …
Sada se na svako provlačenje kartice plaća provizija od dva do dva i po odsto i pada na teret trgovca koji je raspoređuje u maržu.
[UPOZORENJE POTROŠAČIMA] Torte koje su bačene na deponiju u Kragujevcu, a potom pokradene i preprodavane po Srbiji
Ovako izgledaju torte koje su bačene na deponiju u Kragujevcu, a potom pokradene i preprodavane po Srbiji. Reč je, kako se navodi, o 18.000 ovakvih torti.
Molimo potrošače da podele ovu fotografiju, kako bi što više ljudi videlo o kakvim tačno tortama je reč i kojoj seriji proizvodnje pripadaju, odnosno, koji lot nose. Hrana koja se stavlja u promet mora da ima oznaku pripadajuće serije ili lota, što podrazumeva grupu jedinica hrane koja je proizvedena u jednakim uslovima.
Pročitaj više …
Molimo potrošače da podele ovu fotografiju, kako bi što više ljudi videlo o kakvim tačno tortama je reč i kojoj seriji proizvodnje pripadaju, odnosno, koji lot nose. Hrana koja se stavlja u promet mora da ima oznaku pripadajuće serije ili lota, što podrazumeva grupu jedinica hrane koja je proizvedena u jednakim uslovima.