Analize maslinovog ulja u Hrvatskoj pokazale su da ekstra devičanska maslinova ulja ne zadovoljavaju zakonom propisane standarde i da nisu ispravno deklarisana. Pitamo se, da li se u Srbiji kontroliše kvalitet maslinovog ulja?
Kupili ste prošlog petka na peškariji plave ribe, pripremili gradele i, budući da vlastita nemate, zaputili se do prve trgovine ili pazara kupiti bocu maslinova ulja. Izbora, naravno, ne manjka, a kvalitetnu ribu vam ne pada na pamet uništiti lošim uljem pa kupujete ono na čijoj deklaraciji jasno piše – “ekstra djevičansko”.
Kući se vraćate zadovoljni, sasvim nesvjesni da ono što u vrećici nosite vrlo vjerojatno nije ekstra, a bogami ni djevičansko.
Barem ako je vjerovati riječima, a nema razloga da to ne činimo, Nedjeljka Fistonića, predsjednika udruge maslinara “Paićuša”, koja već devet godina dodjeljuje nagrade za najbolja maslinova ulja.
Jedna od kategorija je i “najbolje ekstra djevičansko ulje u trgovinama”, koja ove godine nije dodijeljena jer, vjerovali ili ne, baš nijedno ulje izuzeto s polica nije zadovoljilo kriterije ekstra djevičanskog. Iako su svi redom imali takvu deklaraciju.
– Ne mogu govoriti o kojim uljima je riječ, ali znakovito je da nijedno nije zadovoljilo zakonom propisane uvjete. Maslinarska godina bila je vrlo loša, ali ovakvo što nismo očekivali. Sva ulja koja smo dali na testiranje reklamirala su se kao “ekstra djevičanska”, a nijedno to nije bilo. Za usporedbu, prošle godine su apsolutno sva ulja koja smo testirali bila uredno deklarirana – izjavio je za “Slobodnu Dalmaciju” Fistonić.
Analiza kvalitete ulja obavljena je u laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo Split, iz kojeg nam također nisu mogli potvrditi o kojim proizvođačima je riječ.
Ne znamo čiji su
– Da, radili smo analizu za “Paićušu”, ali u naš laboratorij svi uzorci pristižu pod šifrom te mi ne znamo o kojim je uljima riječ – kaže Zlatka Knezović, voditeljica Odjela za kemijsko ispitivanje hrane i predmeta opće uporabe.
– Zbog klimatskih uvjeta, kao i velikih napada štetnika, kvaliteta ovogodišnjih ulja je znatno slabija. Analizirali smo velik broj uzoraka koje su donosili proizvođači, kao i kupci koji su željeli provjeriti kvalitetu kupljenog proizvoda. Većina ovogodišnjih ulja koja su dostavljena u naš laboratorij imala je slobodne masne kiseline veće od dva posto, čime su svrstana u kategoriju lampante, odnosno kategoriju koja nije pogodna za ljudsku prehranu – ističe Knezović.
– O koliko je lošoj godini za maslinare riječ, pogotovo za one iz južne i srednje Dalmacije, najbolje će demonstrirati podatak da smo u određenim uzorcima bilježili udjele masnih kiselina veće od 25 posto! Takve postotke ne pamtimo. Ma to nije lampante, to je gotovo pa možemo reći otrovno – kaže Fistonić.
Iz Zavoda nam je potvrđeno kako njihov laboratorij od 2011. godine obavlja redoviti županijski monitoring kvalitete ulja radi prevencije i zaštite zdravlja, koji je pokazao da problematična nisu samo ulja s polica trgovina (čiju kvalitetu kontrolira Ministarstvo poljoprivrede), nego i mnoga ulja domaće proizvodnje koja ćete najčešće naći na lokalnim tržnicama ili u ugostiteljskim objektima.
– Od 2011. do 2014. tijekom županijskog monitoringa analizirano je 270 uzoraka ulja od ploda masline koji su uzeti na tržnicama i u ugostiteljskim objektima, od čega 45 posto uzoraka nije udovoljavalo propisima. Razlozi nesukladnosti su najčešće parametri koji upućuju na oksidacijske promjene te miješanje s rafiniranim uljima – kaže Knezović.
Kriva deklaracija
Dakle, gdje god da ste odlučili nabaviti ulje za onu plavu ribu s početka priče – lokalnoj trgovini, tržnici, pazaru ili OPG-u, ne možete biti sigurni što kupujete. Gotovo polovina ulja iz županijskih ugostiteljskih objekata i lokalnih tržnica krivo je deklarirana, dok je, potvrdili su nam iz Ministarstva poljoprivrede, stanje još gore na policama prodavaonica. Naime, rezultati redovitog monitoringa koje je u 2014. godini provodilo Ministarstvo kažu da se u čak 60 posto boca “ekstra djevičanskog” maslinova ulja nije nalazilo ono što na deklaraciji piše.
Tko je odgovoran za ovakve katastrofalne rezultate? Ovisi koga pitate. Jedni će krivnju svaliti na proizvođače, drugi na uvoznike, a treći na – lošu godinu. No, tko god da je glavni krivac, sasvim je jasno da će Ministarstvo morati uložiti znatno jači napor pri kontroli kvalitete ulja i zaštiti potrošača. Mnogo jači od trenutačnog monitoringa tijekom kojeg se kakvoća osam tisuća tona ulja koje završi na policama trgovina kontrolira na uzorku od – 10 boca.
Dio ljudi je navikao na lošu kvalitetu
– Neosporna je činjenica da se u Hrvatskoj proizvode vrhunska ekstra djevičanska maslinova ulja. Međutim, isto tako je činjenica da se proizvode te trže i vrlo loša ulja. Djelomično je to iz neznanja i tradicionalnih stajališta, jer je dio potrošača, a i proizvođača, naučen na upaljena, octikava i užegla ulja, a navike se vrlo teško mijenjaju. Također, informacije koje smo dobili o načinu čuvanja ulja upozorile su na problem nedovoljne educiranosti proizvođača, jer neki od njih ulje još uvijek čuvaju u kamenicama, plastičnim kantama i sl., vrlo često u kontaktu s uljnim talogom. Čuvanje ulja u inoksu također može stvoriti problem ako inoks nije predviđen za ulje i ako je ulje u polupraznom inoksu u direktnom kontaktu sa zrakom u nadprostoru – govori Zlatka Knezović iz Zavoda za javno zdravstvo.
Problem je i neznanje
Pitanje koje vjerojatno muči svakog čitatelja nakon podataka iznesenih u tekstu jest kako je moguće da se na tržištu nalazi toliko loših ulja, a nitko ne reagira. Općenito govoreći, najveća odgovornost je na Ministarstvu poljoprivrede koje kontrolira kvalitetu maslinovih ulja.
Ministarstvo je dužno izuzeti jedan uzorak ulja na svakih tisuću tona ulja koje se izbace na tržište, a svaka serija za koju se pokaže da nije uredno deklarirana povlači se iz upotrebe. No, koliko je kontrola efikasna, najbolje svjedoči analiza udruge “Paićuša” koja je pokazala kako je na policama trgovina danas doslovno nemoguće pronaći ekstra djevičansko ulje.
Međutim, još veći problem su maslinova ulja tzv. malih proizvođača ili OPG-ova koji svoje proizvode prodaju na tržnicama ili ih distribuiraju direktno u ugostiteljske objekte, često ni sami ne znajući da je proizvod koji prodaju loš ili čak štetan za zdravlje.
Optužni prijedlozi
Odgovorni iz Ministarstva poručili su nam i kako su sve serije ulja koje nisu zadovoljile zakonom propisane uvjete povučene s tržišta, a protiv proizvođača su podneseni optužni prijedlozi nadležnim prekršajnim sudovima. Također, zbog loših rezultata monitoringa u prethodnoj godini, u 2015. se planira uzeti veći broj uzoraka ekstra djevičanskog ulja.
Izvor: Slobodna Dalmacija