Zagreb – Riblji štapići, mesna jela, namazi i tuna u konzervi pri vrhu su liste proizvoda za koje se sumnja da su kvalitetniji u ‘staroj’ EU nego na istoku.
Riblji štapići u Danskoj imaju sedam odsto više ribe nego u Češkoj. Čokoladni namazi su masniji i pretrpaniji šećerom, u mesnim proizvodima je “pileći dodatak” umesto svinjetine, ekstra devičansko maslinovo ulje pomešano je s drugim rafiniranim masnoćama, a konzerva tune s manjim udelom ribe košta skoro dva puta više nego “originalna”.
Kako piše hrvatski Jutarnji list, poražavajući su to rezultati brojnih evropskih istraživanja o uporednom kvalitetu proizvoda koji nedvosmisleno dokazuju ono na što se potrošači već godinama žale: proizvođači ne šalju proizvode istog kvaliteta u zemlje “stare” članice Evropske unije kao u nove, poput Bugarske, Rumunije i Hrvatske.
Istraživanja su uglavnom obuhvatila brendove proizvoda najvećih svetskih proizvođača robe široke potrošnje, poput gaziranih pića, namaza, konzervi, umaka, sokova… Stoga je Hrvatska agencija za hranu odlučila da sprovede opsežno istraživanje o kvalitetu prehrambenih proizvoda. Tako će se uporediti između dvadeset i trideset jednakih proizvoda kupljenih u Nemačkoj i Hrvatskoj.
Nemačka je, kao razvijena zemlja Zapadne Europe, uzeta kao ogledni primerak, jer je tamo dokazan kvalitet proizvoda. Ali, već sada skoro da nema sumnje kako će rezultati istraživanja pokazati da u Hrvatskoj jednak proizvod nije istog kvaliteta kao u Nemačkoj.
Istraživanje se radi na inicijativu Biljane Borzan, hrvatske zastupnice u Evropskom parlamentu, koja kaže kako će projekt finansirati Evropska unija.
“To je vrlo opsežno i vrlo skupo istraživanje koje će potrajati, ali dobićemo rezultate o kvalitetu proizvoda koje kupujemo. Potrošači se već duže žale da je proizvod iste marke kupljen u zemljama tzv. Zapadne Evrope boljeg ukusa i boljeg kvaliteta nego u domaćim trgovinama. Cilj nam je da izvršimo pritisak na Evropsku komisiju da se to zakonima reguliše. U temeljnim dokumentima EU nalaze se jednakost i ravnopravnost svih građana EU. Onda je pravo nas u Hrvatskoj imati jednako kvalitetne proizvode iste marke kao i u Francuskoj”, objašnjava Borzan.
Evropska komisija na slična je pitanja dosad odgovarala kako su svi ti proizvodi zdravstveno ispravni. U to nema sumnje, vodeći brendovi ne bi sebi smeli dopustiti plasiranje potencijalno opasnih proizvoda. Ali, kada je kvalitet u pitanju, odstupanja su velika. Istraživanje sprovedeno u Češkoj tako je pokazalo kako je od svih uzetih uzoraka prehrambenih proizvoda njih čak 35 odsto bilo drugačije, goreg kvaliteta nego u zemljama starim članicama EU.
Posebno iznenađuje što su manje kvalitetni proizvodi u većini slučajeva u Češkoj bili skuplji nego originalni proizvod u razvijenoj zemlji. Kupci, drugim rečima, skuplje plaćaju goru hranu. U nekim slučajevima to bi otišlo toliko daleko da je u boci poznatog ledenog čaja bilo čak 40 odsto manje ekstrakta čaja nego u Nemačkoj, a cena je bila viša, baš kao i udeo šećera.
“Proizvođači znaju reći kako je reč o ‘lokalnom ukusu’ pa u neke zemlje plasiraju masniji proizvod jer ‘građani’ tako vole. No, da je reč o besmislici pokazuje to što nikada nisu sprovedena takva istraživanja o lokalnim navikama koja bi im omogućila da tako razmišljaju”, ističe Borzan.
Istraživanje će biti provedeno u više koraka, a u HaH-u kažu kako bi moglo da traje između 12 i 18 meseci. Najpre će građane kroz anketu pitati za koje proizvode sumnjaju da bi mogli biti goreg kvaliteta u Hrvatskoj nego u Nemačkoj. Potom će ekipa Hrvatske agencije za hranu uzeti uzorke tih proizvoda u Hrvatskoj i u Nemačkoj i odneti na analizu u neku od ovlašćenih laboratorija, u zavisnosti od proizvoda i o tome šta se tačno analizom želi utvrditi. Podaci će potom biti analizirani i javno objavljeni.
Izvor: B92